Ko je zapravo bio Rolan Garos? Neverovatna životna priča o heroju koji nikada nije igrao tenis


Svake godine krajem maja, oči sportske javnosti uprte su u Pariz. Svi pričaju o peharima, epskim duelima i crvenoj prašini. Međutim, ako biste prosečnog prolaznika na ulici pitali ko je bio Rolan Garos (Roland Garros), većina bi bez razmišljanja odgovorila: „Jedan od najvećih tenisera u istoriji!“

Ovo je verovatno najveća zabluda u svetu sporta.

Čovek po kome najslavniji turnir na šljaci nosi ime nikada u životu nije odigrao profesionalni teniski meč. Bio je fudbaler, ragbista, strastveni biciklista, ali iznad svega – pionir avijacije, ratni heroj i vizionar koji je promenio tok istorije.

Ovo je njegova neverovatna životna priča.

Dečak koji je pobedio bolest i otkrio strast prema nebu

Rolan Garos je rođen 1888. godine u Sen Deniju, na ostrvu Reinion. Kao dečak se suočio sa ozbiljnim zdravstvenim problemima – bolovao je od upale pluća, zbog čega su ga roditelji poslali u internat u Parizu kako bi imao bolju negu i klimu.

Da bi ojačao svoje telo, mladi Rolan se fanatično posvetio sportu. Sa 17 godina osvojio je prvenstvo Francuske u biciklizmu pod pseudonimom „Danijel“, a aktivno je igrao fudbal i ragbi.

Međutim, ceo njegov život promenio se u avgustu 1909. godine, kada je posetio jedan od prvih aeromitinga u istoriji. Gledajući rane modele aviona kako se podižu u vazduh, doneo je odluku koja će mu odrediti sudbinu: „Ja moram da letim.“

Pionir avijacije i istorijski let preko Mediterana

Garos je odmah kupio svoj prvi avion (mali jednokrilac Demoiselle) i naučio da leti potpuno sam, bez ijednog časa obuke! Brzo je stekao reputaciju izuzetno hrabrog i tehnički potkovanog pilota.

Samo četiri godine kasnije, 23. septembra 1913. godine, Rolan Garos je ušao u istoriju. Izveo je prvi neprekidni let preko Sredozemnog mora. Poleteo je iz Frežisa na jugu Francuske i nakon skoro osam sati leta i pređenih 730 kilometara sleteo u Bizertu u Tunisu. Kada je sleteo, u rezervoaru mu je ostalo jedva pet litara goriva. Preko noći, Rolan Garos je postao nacionalni heroj i simbol hrabrosti širom Evrope.

Prvi borbeni pilot i izum koji je promenio ratovanje

Kada je 1914. godine izbio Prvi svetski rat, Garos se odmah prijavio kao dobrovoljac u francusko vazduhoplovstvo. U to vreme, avioni su služili isključivo za izviđanje, a piloti su jedni na druge pucali iz običnih revolvera ili čak bacali kamenje.

Garos je želeo više. Zajedno sa inženjerom Raymondom Saulnierom, osmislio je revolucionarni izum: sistem koji omogućava da se mitraljez postavi iza elise aviona, a da meci prolaze između njenih krakova bez da je oštete. Na elisu su postavili male čelične štitnike koji su odbijali metke koji bi je eventualno pogodili.

Sa ovim izumom, Rolan Garos je postao prvi pravi borbeni pilot u istoriji. U roku od samo dve nedelje u aprilu 1915. godine, oborio je tri nemačka aviona, a francuska štampa ga je proglasila prvim vazdušnim „asom“.

Zarobljeništvo, filmsko bekstvo i tragičan kraj

Sredinom aprila 1915. godine, sreća mu je okrenula leđa. Zbog kvara na motoru, morao je prinudno da sleti iza neprijateljskih linija. Nemci su ga zarobili pre nego što je uspeo da zapali svoj avion i uništi tajnu mitraljeza. Nemački inženjer Anthony Fokker je analizirao Garosov sistem i na osnovu njega razvio još napredniji sinhronizator, koji je Nemcima doneo privremenu prevlast na nebu.

Garos je proveo tri duge godine u nemačkom zarobljeništvu. Ipak, njegova glad za slobodom bila je jača od zidina logora. U februaru 1918. godine, zajedno sa kolegom pilotom Anselmom Maršalom, uspeo je da pobegne iz logora prerušen u nemačkog oficira.

Nakon dramatičnog bekstva kroz Nemačku i Holandiju, uspeo je da se vrati u Francusku. Iako je bio narušenog zdravlja, odbio je ponudu da radi u pozadini kao instruktor. Ponovo je seo u kokpit.

Nažalost, sudbina je htela da ne dočeka kraj rata. Dana 5. oktobra 1918. godine, samo mesec dana pre potpisivanja primirja i dan pre svog 30. rođendana, Rolan Garos je oboren i poginuo je u vazdušnoj borbi iznad Ardena.

Kako je avijatičar „osvojio“ teniski hram?

Kako je onda moguće da najpoznatiji teniski kompleks na svetu nosi ime po čoveku koji je život posvetio avionima?

Odgovor leži u vernom prijateljstvu. Godine 1928. Francuska je morala da izgradi novi, moderan stadion kako bi branila trofej Dejvis kupa koji su osvojili čuveni „Mušketiri“. Predsednik ragbi kluba Stade Français, Emil Lesijer (Émile Lesieur), bio je blizak prijatelj sa fakulteta pokojnog Rolana Garosa.

Lesijer je pristao da ustupi zemljište za izgradnju stadiona, ali pod jednim jedinim uslovom: da novi sportski kompleks ponese ime njegovog herojskog prijatelja koji je dao život za domovinu.

Tako je rođena legenda. Kada danas gledate mečeve u Parizu i vidite kako se najbolji teniseri sveta bore na užarenoj šljaci, setite se da ime tog hrama tenisa slavi čoveka koji je leteo slobodno, prkosio zakonima fizike i uvek težio visinama.

Pratite sve vesti, zanimljivosti i analize sa ovogodišnjeg turnira na našem Roland Garos 2026 glavnom vodiču!

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Scroll to Top